Čini se kako ćemo ove zime imati samo povremene “izlete” hladnijeg zraka u naše krajeve, i to kad se karte baš poslože, kao što je slučaj sada. U suprotnom gledamo većinom iznadprosječno tople dane. A oni se, čini se vraćaju već od sredine mjeseca. Iako, ako bacimo pogled na kratkoročne izglede vremena i ne čini se tako. No, krenimo redom.
Madden-Julian oscilacija (MJO) predstavlja propagaciju ekvatorijalno zarobljenog Kelvinovog vala od zapada prema istoku preko 8 definiranih faza u trajanju između 30 i 60, u pojedinim literaturama naći će se i od 20 do 70 dana, pri čemu se ovi valovi brže šire tijekom utjecaja El Nino, nego za vrijeme La Nina, zahvaljujući toplijim površinskim temperaturama mora, budući da su istočni stalni vjetrovi (pasati) znatno slabiji. Ovo utječe na tzv. Walker cirkulaciju te na područja sa aktivnijim nestabilnim vremenom, ali i sa smanjenom količinom oborina.
Pojednostavljeno, zamislite ventilator, ako zamislimo da je on naš stalni vjetar, s jednom kadom punom vode koja je naša površinska temperatura mora oceana. Ukoliko uključimo ventilator s jedne strane, proces transporta toplije vode ide prema drugoj, podižući dubinu termoklina upweling procesom. To bi, de facto, bila faza El Nino, dok obrnuto idemo prema hladnoj fazi i downweling procesu, odnosno ka La Nina. Ovaj proces objašnjava tzv. Bjerknesov mehanizam i Ekmanov transport, no o njima više nekad drugom prilikom.
S obzirom na to da je Kelvinov i Rossbyev val se gledaju kao jedan cijeli paket, interakcija sa Rossbyevim valovima propagira se zahvaljujući regijama u kojima se događaju procesi nestabilnosti, odnosno iznad toplih površinskih temperatura mora zahvaljujući većem hlađenju i ispuštanju viška toplinske energije u atmosferu.
Trenutno imamo aktivnu propagaciju ekvatorijalno zarobljenih Kelvinovih valova, shodno činjenici da se nalazimo u El Nino fazi, pa nam je MJO prilično aktivan. Naznake toplijeg vremena od druge dekade prosinca bile su evidentne još 30.11. kada je MJO izlazio iz faze 2 i ulazio u fazu 3. Faza 3 je ona koja doprinosi jačanju zapadne visinske struje koja onda čuva polarni zrak kao ispod poklopca. U meteorologiji, taj režim poznat je kao sjevernoatlantska oscilacija (NAO+). Glavnina poremećaja tada se premješta preko Atlantika, dok područje juga i jugoistoka Europe je u znaku pritjecanja tople zračne mase s jugozapada kontinenta.
Drugim riječima, u NAO+ fazi limitiramo hladnoću i imamo dominantno toplije uvjete. Očekivani odgovor je uslijedio nakon 7 do 10 dana. Tome smo i svjedočili nakon što smo ispratili vrlo toplu drugu i treću dekadu prosinca 2023. godine. Dijelom dugotrajnost toplijeg vremena zahvaljujemo i tome što smo nakratko inaktivirali MJO u drugoj dekadi mjeseca prosinca i koja se tu zadržala sve do Božića, a imali smo već uvedenog vodećeg pokretača vremenskih sustava. To vam je kao u nogometu. Dva bitna igrača su nam na terenu, ali jedan je ispao najednom iz forme u 50. minuti utakmice, dok je drugi na terenu najjači, njegova adekvatna zamjena da momčad odvede do pobjede.
Uoči Božića, MJO je ulazio u faze 7, 8, a pred Novu godinu i u fazu 1. To su obrnute faze za Europu koje forsiraju NAO- oscilaciju. NAO- pojačava istočni tok, smanjuje zapadnu struju i omogućava slabljenje polarnog vrtloga koji za posljedicu ima spuštanje osjetno hladnijeg zraka sa sjeveroistoka i sjevera. Međutim, vidjelo se da taj impuls je bio jači, ali da je brzo odmicao prema fazi 2, te ne tako duga vijeka, pa refleksija u smjeru hladnijeg vremena iza 05.01.2024. godine, nije pokazivala dugotrajan opstanak neke veće hladnoće nad našim područjem, jer je faza 2 obično faza koja slabi NAO- indeks.
Iako je u velikom dijelu Europe napokon ohladilo s temperaturama koje su se vratile napokon vrijednostima adekvatnima zimskom periodu, novi impuls primjećujemo, no ovog puta bez inaktivacije, oko 13.01. kada bismo prešli ponovno u fazu 3. To su faze koje ponovno jačaju zapadne visinske vjetrove. Drugim riječima, buđenje Atlantika posljedično povlači u ovom slučaju hladnoću sjevernije, ali nakon 7 do 10 dana. Dakle, ova hladnoća će biti prisutna još barem 5 dana. Na prijelazu s druge na treću dekadu mjeseca jsiječnja izglednije je kako ćemo ponovo češće gledati topliji scenario na prognostičkim modelima, a faze 4 i 5 podržavat će dodatno ove napore. Faza 5 statistički korelira sa sporopokretnim sustavima, tzv. blok obrascima.
Na animaciji se lijepo može vidjeti očekivani smjer u kojem će se kretati sinoptika nad Europom u narednom periodu.
Međutim, krajem siječnja ulaz u fazu 6 nagovještava ipak slabljenje NAO+ oscilacije, no to bismo tek počeli osjećati u veljači. Faze 7, 8, 1 i 2, obično žargonski tumačene kao “hladne faze za nas”, nisu onda daleko, no do tad ćemo ovu kartu te još mali niz drugih pogledati ponovno nebrojeno puta.
